Neustavni 9. januar na vidiku: Kako braniti svoju historiju? Primjeri uspjeha i budući planovi u suzbijanju glorifikacije zločina.

Neustavni 9. januar datum proglašenja rs-a, nezakonit je prema presudama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

Uprkos tome, vlasti manjeg entiteta i dalje ga obilježavanju kao praznik.

Ovo izaziva veliko nezadovoljstvo u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine, gdje se 9. januar smatra danom početka rata i genocida.

Sve je počelo 9. januara 1992. godine, kada je samozvana skupština srpskog naroda donijela deklaraciju o proglašenju republike srpskog naroda BiH kao federalne jedinicu u sastavu savezne države Jugoslavije.

A sve je zaokruženo genocidom u Srebrenici. I potvrđeno presudama Haškog tribunala.

Neustavni 9. januar: Zakon o "danu Republike"

Uprkos označavanju ovog dana kao diskriminatornog od strane Venecijanske komisije, Zakon o praznicima RS-a zvanično ga prepoznaje kao entitetski praznik. 2015. godine,

Godine 2016. organiziran je referendum na kojem je 99% građana podržalo obilježavanje ovog praznika. Iako je Ustavni sud BiH poništio rezultate referenduma,

Narodna skupština RS-a donosi novi zakon o praznicima, koristeći referendum kao osnov za nastavak obilježavanja neustavni 9. januar kao dana RS-a.

Odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine

U 2019. godini, Ustavni sud BiH ponovno djeluje i donosi Odluku kojom se obilježavanje dana RS-a proglašava neustavnim na osnovu apelacije devet delegata Vijeća naroda RS-a.

Ipak, ova odluka se opet ignorira, a centralno slavlje se premješta iz Banje Luke u Istočno Sarajevo.

Unatoč upozorenjima na kršenje Ustava BiH i odluka Ustavnog suda BiH, čak i visoki predstavnik Smith ističe da su odluke Ustavnog suda BiH konačne i obavezujuće, ali nema konkretnih sankcija ili kazni.

Iako je pokrenuta istraga i saslušani su Mladen Ivanić, Željka Cvijanović i Milorad Dodik, proces je obustavljen zbog nemogućnosti dokazivanja organizatora.

Zvanični naziv praznika je "Dan republike srpske"

Do sada je praksa bila da na ovaj datum u entitetu ne rade javne institucije, a i privatna preduzeća u opsegu koji je ostavljen lokalnima, odnosno općinskima vlastima.

Predsjednik rs-a na taj dan organizira prijeme i dijeli priznanja građanima, a također se polažu vijenci i održavaju komemorativne ceremonije za pripadnike paravojnih jedinica vojske rs-a poginule u ratu.

Osim samog dana kada se obilježava nastanak entiteta za građane Bosne i Hercegovine diskriminatoran je i naziv samog praznika.

Naziv praznika "Dan Republike Srpske" je također diskriminatoran jer nesumnjivo podrazumijeva i pretenduje na to da je Republika Srpska samostalna država, a ne dio Bosne i Hercegovine.

Ovaj naziv je u suprotnosti sa Ustavom Bosne i Hercegovine koji propisuje da je Bosna i Hercegovina jedinstvena i nedjeljiva država.

Osim diskriminatornog karaktera, obilježavanje 9. januara u Republici Srpskoj predstavlja i prijetnju miru i stabilnosti u Bosni i Hercegovini.

Nažalost, protiv ovog dijela Odluke niko nije izrazio apelaciju, što smatram velikim propustom svih koji su imali priliku za to.

Šteta je što su brojni političari prošli kroz naše domove naroda, parlamente, predsjedništva, a da se niko nije udostoio da utječe na to da se u javnom prostoru i javnim dokumentima oba entiteta trebaju pisati s prefiksom "entitet" + punim nazivom entiteta.

Sama greška koja je (nesvjesno ili svjesno) učinjena u Daytonu da jedan entitet u svom nazivu sadrži riječ "Republika" je ogromna.

Međutim, moramo inzistirati na tome da ta greška, barem kroz javnost, ne nanosi dodatnu štetu.

Upotreba prefiksa "entitet" jasno stavlja do znanja da je Republika Srpska entitet unutar BiH, što je u skladu s pravnim i političkim realitetom.

To bi smanjilo nejasnoće i smanjilo mogućnost zloupotrebe naziva u separatističke svrhe.

Javna diskusija o ovoj problematici je bitna jer može podići svijest, stvoriti politički pritisak na promjene u praksi i pravilima, te graditi zajedničku budućnost sa boljim razumijevanjem i tolerancijom među etničkim grupama u BiH.

Iako apelacija na Odluku trenutno nije moguća, borba za korektnu upotrebu naziva entiteta ne treba da prestane.

Odsustvo sa posla Srba u institucijama Bosne i Hercegovine

Sasvim je opravdano da 9. januara 2024. godine radnici srpske nacionalnosti koji obavljaju poslove u institucijama Bosne i Hercegovine ne bi trebali imati slobodan dan, i to je važno naglašavati.

Kako bismo postigli dosljednost u primjeni ovog pravila, potrebno je u svakoj instituciji donijeti naredbu koja će obavezati evidenciju svih zaposlenika koji nisu prisutni na radnom mjestu tokom navedenog dana.

Nadalje, trebalo bi temeljito istražiti i zabilježiti razloge njihovog odsustva kako bi se osiguralo dosljedno poštivanje radnih obaveza u institucijama Bosne i Hercegovine.

Nebojša Vukanović kao tračak nade

Nebojša Vukanović se ističe kao tračak nade, nepristrasan u odnosu na obilježavanje 9. januara.

Njegova odluka da ne slavi ovaj datum pokazuje njegovu posvećenost principima jednakosti i građanskog jedinstva.

Njegov stav predstavlja osvježavajući pristup u kontekstu gdje se pitanje ovog datuma često koristi kao političko sredstvo podjela.

Vukanovićeva hrabrost u odbijanju da se pridruži obilježavanju 9. januara može poslužiti kao inspiracija za građane koji teže izgradnji društva temeljenog na inkluzivnosti i zajedništvu.

Velika je šteta što političke snage iz ENTITETA Federacije Bosne i Hercegovine (jer bi federacija podrazumijevala zajednicu više jedinica, koje se nazivaju države) nisu bile spremne formirati koaliciju na državnom nivou s Nebojšom Vukanovićem i sličnim pojedincima.

Njegova nepristrasnost, hrabrost i posvećenost principima jednakosti mogli su donijeti novu dinamiku političkom pejzažu zemlje.

Takva koalicija bi imala potencijal da promoviše inkluzivnost, dijalog i zajedničko djelovanje, otvarajući put prema društvu temeljenom na saradnji i građanskom jedinstvu.

Nažalost, propuštena prilika za suradnju s Vukanovićem ostavlja dojam o ograničenjima bitnih pojedinaca u ovoj zemlji.